Iz: Dubravka Ugrešić, BRNJICA ZA VJEŠTICE, 2021, Multimedijalni institut, Zagreb:

Uostalom, da bi smo saznali pravo značenje modernog termina „mansplaining“ treba pročitati Andrićevu pripovijetku „Zlostavljanje“. Tamo će čitateljice i čitatelji saznati sve što treba znati o mansplainingu. Andrićeva apsolutno briljantna analiza muške mizoginije, koja proizlazi iz dubokog muškog kompleksa manje vrijednosti, nenadmašna je čak i u okvirima svjetske književnosti. Svako ministarstvo kulture, slovensko, hrvatsko, bosansko, srpsko, makedonsko, crnogorsko, albansko trebalo bi štampati Andrićevu novelu i dijeliti je besplatno, kao cjepivo. Većinski „balkanski muškarac“ — bio on političar, radnik, književnik, činovnik, profesor, nogometaš, intelektualac, kriminalac — je gazda Andrija, Andrićev „zlostavljač“. Svaka „balkanska žena“, kada bi samo htjela, mogla bi u liku gazde Andrije prepoznati političare svoje državice, svoga muža, ljubavnika, brata, vlastitoga sina, prijatelja, susjeda, kao i suvremene književnike čije knjige, gle, s nesmanjenim zadovoljstvom čita!

Kraj citata. Okačio bih da mogu celu pripovetku: napisana 1946. godine, Andrićevo „Zlostavljanje“ možda je među prvim našim pričama o psihičkom, a ne fizičkom nasilju. Gazda Andrija Zereković je narcis, emotivni vampir; iskompleksiran niskim rastom, ružnim izgledom i siromašnim poreklom. Svoje duboke nesigurnosti krije u javnosti, ali zato svoju suprugu cedi, iz večeri u veče i iz godine u godinu, megalomanskim tiradama („orgijama sujete“) o tome kako su svi osim njega nesposobni & kako je bogom dan za rešavanje svih problema, od ekonomskih preko državnih do kriminalističkih, samo kada bi ga neko postavio na dostojan položaj. Anica, njegova supruga, faktički trpi partnersko nasilje. Muževljeve priče toliko joj smetaju toksičnošću — na kraju one prelaze u psihopatske fantazije o klanju i sakaćenju — da zapada u depresiju i razvija nekoliko psihosomatskih poremećaja poput nesanice, gušenja i bolnih udova. Dubravka Ugrešić po običaju ne promašuje — priču treba staviti u lektire.