Dubravka Ugrešić, BRNJICA ZA VJEŠTICE (2021)

Benger za bengerom u BRNJICI ZA VJEŠTICE Dubravke Ugrešić. Jako je volim.

BRNJICA ZA VJEŠTICE (2021, Multimedijalni institut) nefikcijski je knjižuljak iz dva nejednaka dela. Prvi, kraći (desetak stranica), nazvan „Kako upropastiti vlastitu junakinju“, Ugrešićkin je osvrt na svoju najpoznatiju junakinju — Šteficu Cvek — povodom četrdesete godišnjice objavljivanja ŠTEFICE CVEK U RALJAMA ŽIVOTA (1981). Štefica Cvek, koja se muči sa pronalaženjem dečka i uopšte sama sa sobom, prethodnica je Keri Bredšo, Bridžit Džons, Lene Danam i ostalih urbanih, britkih, nesigurnih, kreativnih i anksioznih devojaka u identitetskim & razvojnim izazovima srednjih dvadesetih godina. Roman je legendarno štivo, sa elementima i treš književnosti i vrhunskog avangardnog ludiranja. O ŠTEFICI CVEK kao anti-kanonskoj bombi u yu/hr književnosti — em je knjiga žanrovska, što će reći trivijalna; em je smešna, što će reći prizemna; em eksperimentalna, što će reći neozbiljna; em ženska, što će reći… — Ugrešić meditira, na svojstven zezatorski & eruditan način, sa vremenske distance ali nesmanjenom bliskošću.

Drugi deo knjige je duži književni razgovor (~100str) između Dubravke Ugrešić i književne teoretičarke Merime Omeragić (polja akademskog interesovanja: feminističke studije, queer studije, transnacionalizam, intersekcionalnost). Ovaj polemički intervju je Ugrešićkino izvanredno skalpiranje kanona, patrijarhata i smaračkih nacionalizama; autorka je tačna, komična i gluposti kojima je okružena dekonstruiše merom pravednog besa & kritičkog humora. Njeni obračuni sa hrvatskim i balkanskim tretiranjem ženske umetnosti, ženske književnosti („Ivana Brlić Mažuranić je pravi hrvatski Homer“), te ženskih autorki i kulturnih radnica u savremenom balkanskom kulturnom miljeu neposredno i posredno pojašnjavaju zašto je jedna od najvećih majstorki hrvatskog jezika i literature, nakon ratova devedesetih, napustila Hrvatsku i odredila se kao jugoslovenska odn. transnacionalna spisateljica.

PS Divan Ugrešićkin opis dečije književnosti nalazi se u engleskom izdanju knjige (MUZZLE FOR THE WITCHES, 2024, Open Letter), ali ga nema u izvornom, hrvatskom. Engleski prevod ima barem desetak stranica teksta više — vrlo sočnih pritom — u odnosu na original. Negde verovatno postoji integralni transkript razgovora sa M. Omeragić koji je u BRNJICI ZA VJEŠTICE štampan većim delom, ali ne u celosti.