
2maj25



Ringlov u blizini OŠ Prva vojvođanska brigada @ Novo naselje uvek je prvi vesnik proleća. Još malo i svakom će se žbuniću, cvetiću & grani hlorofil napumpati do rasula, u metastazi žutila u ruja, kako reče Ivan V. Lalić u sonetu „Nikad samlji“. Volim poslednji stih tog pesmičuljka: „Vazduh je trudan od blagovesti“. Vidimo se u Beogradu.

Novi blokadni čitalački klub na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu @blokada.ffuns održaće se, kao i do sada, u petak (27dec24) u 13:00. Tema našeg novog razgovora biće odabrana poglavlja iz remek-delca postmoderne književnosti Džulijana Barnsa ISTORIJA SVETA U 10½ POGLAVLJA (Geopoetika, 1994, prev. Ivana Đorđević i Srđan Vujica; Julian Barnes, A HISTORY OF THE WORLD IN 10½ CHAPTERS, 1989, Penguin Random House), a moderatori će biti naše kolege sa Odseka za anglistiku. E-formate knjige ne smemo da javno delimo budući da je u pitanju komercijalno izdanje, ali dosadašnja dela našeg ČK možete pronaći u Dropbox folderu dostupnom putem qr koda na nekom od prethodnih najavnih plakata.
Dok se ne ispune zahtevi studenata, biće blokadnog čitalačkog kluba — uključujući i još nenajavljeno praznično izdanje u okviru Novogodišnjeg programa. Očekujte dakle književna druženja barem jednom nedeljno — a možda i više! — sve do oslobođenja. Najave slede uskoro. Vidimo se!

Filozofski je fakultet u Novom Sadu u blokadi do ispunjenja svih studentskih zahteva, ali obustava nastave ne znači i obustavu učenja. Trenutno se na blokiranom FFUNS održava pravi mali andergraund humanistički seminar oblikovan i uređen od strane više nego voljnih studenata i profesora svih studijskih grupa. Blokadni čitalački klub samo je jedan od programa: do sada su se održale ili se planiraju održati različite kulturno-obrazovne mikromanifestacije poput jezičkih klubova, umetničkih radionica, filmskih projekcija, dramskih predstava, okruglih stolova i gostujućih predavanja. Budite na vezi sa ovlašćenim kanalima komunikacije, odn. studentskim mrežnim profilima, za novosti o nastupajućim događajima.
Istovremeno ću nastaviti da delim čitalačke materijala svojih kurseva; lično sam uvek patio što univerziteti čuvaju silabuse i sa njima povezane foldere tekstova, udžbenika i nastavnih sredstava pod ključem — zašto ne bismo i mi stranci mogli videti o čemu se radi na Lekovitom, aromatičnom i začinskom bilju, predmetu iz prvog semestra treće godine OAS studijskog programa Voćarstvo, vinogradarstvo & hortikultura Poljoprivrednog fakulteta UNS? — te se nadam da će moje deljenje biti na polzu onima što dele sličnu radoznalost, kao i simpatije prema ideji neformalnog, samostalnog, celoživotnog učenja.
Na slici je jedna od radnih verzija čitanja na master predmetu Uporedno proučavanje južnoslovenskih književnosti. Kurs deli nekoliko profesora, pa mu se i program redovno osvežava; ove sam se godine odlučio za tematske časove i lektiru što uključuje, pored makar dva YU dela, i makar jedno iz evropske ili svetske književnosti.
Kurs smo počeli razgovorom o književnom prikazivanju iskustva Prvog svetskog rata, sukoba koji je iz temelja prodrmao zapadnu civilizaciju i njenu umetnost. Drugi čas bio je posvećen priči o tzv. künstlerromanu, podvrsti bildungsromana: bildungsroman je priča o životnom, mentalnom, emotivnom i intelektualnom razvitku pojedinca od mladosti pa do (koliko-toliko!) zrelih godina, odn. trenutka sazrevanja; künstlerroman je isto to, samo mladi junak ima još i taj baksuz, pored svih ostalih razvojnih nevolja i samopreispitivanja što ga tokom odrastanja spotiču, da je umetnik. Treći čas nastavlja priču o ispovednoj vrsti književnosti — u pravcu zatvorskih zapisa. Najsočnija je poslastica ovde izvanredni Zupanov roman; u Vitomilu Zupanu bila su dva vuka — jedan samodestruktivna bitanga, alkos i pornografski manijak, a drugi učenjak što je na rolnama zatvorskog wc papira pisao eseje o antičkoj filozofiji. Sledeći čas, o vešticama, posvećen je zapravo retellinzima južnoslovenskih usmenih verovanja o prezrenim čarobnicama i ženama-đavolima. Da veštice mogu same da pričaju priče o sebi, umesto da predanje o njima prenosi patrijarhat, kako bi te pripovesti izgledale? Dubravka, Periš, Miler et al. svoje postmoderne bajke pišu sa takvim pitanjem na pameti. Lektiru za pretposlednji čas, onaj o ženskoj autofikciji, ispovednoj & stvarnosnoj prozi, nisam uspeo do kraja da uobličim jer sam se našao u slatkim mukama kresanja materijala na razumno čitalačko opterećenje od dva ili tri dela. Spisateljice u ovoj rubrici (domaće i strane) su: Lana Bastašić, Milica Vučković, Katarina Mitrović, Dubravka Ugrešić, Đurđica Čilić, Nađa Petrović, Rumena Bužarovska, Sali Runi, Elena Ferante. Na kraju, poslednji čas djelomice iskače iz okvira kursa i uključuje radove STRANIH autra, dakle ne jugoslovenskih ili južnoslovenskih, koji tematizuju elemente YU/balkanske/regionalne istorije, kulture ili životnog folklora.
1. PRVI SVETSKI RAT
— Miloš Crnjanski, DNEVNIK O ČARNOJEVIĆU
— Miroslav Krleža, HRVATSKI BOG MARS
— Jaroslav Hašek, DOBRI VOJNIK ŠVEJK
— Ernest Hemingvej, ZBOGOM ORUŽJE
2. KUNSTLERROMAN / ROMAN O UMETNIKU
— Miroslav Krleža, POVRATAK FILIPA LATINOVICZA
— Danilo Kiš, MANSARDA
— Džejms Džojs, PORTRET UMETNIKA U MLADOSTI
— Bonus: J. V. Gete, GODINE UČENJA VILHELMA MAJSTERA
3. LOGORAŠKA / ZATVORSKA KNJIŽEVNOST
— Borislav Pekić, GODINE KOJE SU POJELI SKAKAVCI (1)
— Vitomil Zupan, LEVITAN
— A. Solženjicin, JEDAN DAN IVANA DENISOVIČA
— F. M. Dostojevski, ZAPISI IZ MRTVOG DOMA
4. VEŠTICE
— Dubravka Ugrešić, BABA JAGA JE SNIJELA JAJE
— Želimir Periš, MLADENKA KOSTONOGA
— Ivana Nešić, ZELEBABINI DAROVI
— Medlin Miler, KIRKA
— Teri Pračet, SESTRE PO METLI
5. ŽENSKA AUTOFIKCIJA I STVARNOSNA PROZA
6. STRANCI O YU TEMAMA
— Kazuo Išiguro, ZAKOPANI DŽIN
— Ismail Kadare, TRI ELEGIJE ZA KOSOVO
— Čajna Mjevil, GRAD I GRAD
Pre nekoliko dana podelio sam čitalačke materijale — PDFove literature i lektire — sa nekih od svojih kurseva (Moderna slovenačka poezija i Moderna slovenačka proza) u nadi da će biti zanimljivi ljubiteljima celoživotnog učenja i meni sličnim voajerima tuđih univerzitetskih kurseva. Uprkos katancima, zatvoreni je fakultet deo otvorenog univerziteta & vreme koje provodimo braneći jedni druge u ovim zanimljivim vremenima možemo uložiti i u malo samoobrazovanja sa strane. Učiti je uostalom slatko kada se uči iz radoznalosti (unutrašnja motivacija) a ne zarad ESPB bodova (vanjska mot.).
Elem nastavljam sa deljenjem nastavnih materjiala. U prilogu je link ka biblioteci tekstova za master kurs o eksperimentalnoj književnosti punog naziva „Neoavangardne i eksperimentalne tendencije u srpskoj književnosti XX i XXI veka“. Kurseve o slovenačkoj književnosti volim zbog elegantnih silabusa, a ovaj o eksperimentalnoj književnosti jer je najluđi & u samom epicentru svega što me u književnosti zanima, a to su ekscesi, margine, subverzije, manirizmi, transgresije, preobražaji, rušenja i izvrtanja. Na časovima pričamo o temama kao što su: konceptualna i performativna umetnost/književnost (v. Judita Šalgo, 67 MINUTA NAGLAS), vokovizuel i vizuelna poezija (v. Vladan Radovanović), postmoderni žanrovski eksperimenti (v. Damjanov, Basara), kompjuterska književnost (v. Miroljub Todorović), nelinearna književnost (ima još stvari osim Milorada Pavića!); parodije, pastiši, groteska, apsurd, fantastika, fragmentarije, minimalizam; ovog semestra sam u čorbu ubacio i predavanje o knjigama-objektima (eng. artist’s book), projektima koji sam fizički oblik knjige smatraju poljem umetničke igre.
Neoavangardna i postmoderna srpska književnost tema je i moje doktorske disertacije (VIZUELNI ELEMENTI U PROZI SRPSKE NEOAVANGARDE I POSTMODERNIZMA). Za mene, ova srpska književnost u andergraundu među najboljim je proizvodima našeg nacionalnog kanona.
PREPORUKE ZA PRVE ČITAOCE
— Vojislav Despotov, ČEKIĆ TAUTOLOGIJE. Šarmantna antologija + udžbenik jugoslovenske eksperimentalne poezije, podeljena po žanrovima za lakše praćenje.
— Vojislav Despotov, PETROVGRADSKA PRAŠINA / ANDRACI, JEPURI I OSTALA NAJVAŽNIJA ČUDOVIŠTA PETROVGRADA I SREDNJEG BANATA. Izvrsna, pristupačna postmoderna fantastika koja je faktički književnost za decu. STO GODINA SAMOĆE za osnovnoškolce.
— Judita Šalgo, 67 MINUTA NAGLAS. Konceptualna vizuelna poezija o pesnikinjinim anksioznostima, otuđenostima, strahovima i radostima. Eksperimentalna ispovedna poezija. Nijednu zbirku pesama nisam toliko delio sa ljudima kao ovu.
— Sava Damjanov, štagod. Urnebesna zezancija sa svim mogućim kanonima i visokoparnim mitovima srpske i svetske književnosti, istorije i kulture. Najsjajnije parodije u srpskoj književnost od Stanislava Vinavera. Poslednji neknjiževnik kojem sam pokazao PORNO-LITURGIJU ARHIEPISKOPA SAVE smejao se dva minuta kada je video priču „Kako je Dositej Obradović postao zla žena“. Pozajmio je od mene sve primerke Savinih „knjiga“ (zeznuto je nazivati ih romanima ili zbirkama kratkih priča jer realno nisu nijedno) i još ih nije vratio.
(– Na slici: odlomak iz Vladan Radovanović, PUSTOLINA. U pitanju je vokovizuelni roman i knjiga-objekat sa providnim stranicama, stranicam sa rupama, crnim listovima i stranicama koje se razvijaju kao svitak.)
FFUNS je u blokadi do ispunjenja studentskih zahteva; studentima sam na borbi zahvalan i ponosan sam na njih. Časova neće biti do daljnjeg, a pauzu u zvaničnom obrazovanju iskoristiću za propagandu neformalnog učenja tj. deljenje čitalačkih & nastavnih materijala. Pristup tim PDFovima već imaju moji polaznici, a možda će neki od tih kurseva studijskog programa Srpske književnosti@FFUNS biti privlačni studentima drugih godina, odseka, fakulteta, univerziteta; kao i đacima, odraslima, građanima, penzionerima i svim ostalim ljubiteljima celoživotnog obrazovanja. Ispita svakako nema, tako da se lektiri čovek može posvetiti natenane i isključivo za svoje uživanje.
Prvo ću ostaviti linkove za Modernu slovenačku poeziju i Modernu slovenačku prozu, izborne kurseve sa III godine. Program na ovim predmetima jedan mi je od najboljih silabusa na OAS. Razlog? Tokom samo jednog semestra čitaju se na ovim časovima dela iz poslednjih 150 godina varljivo male a zapravo vrlo bogate istorije slovenačke književnosti. Dok su ostali kursevi na OAS uglavnom posvećeni pojedinačnim književnim epohama, na Slovenačkoj čitamo stvaraoce iz: Romantizma, Realizma, Simbolizma, Modernizma, Ekspresionizma, Avangarde, Neoavangarde, Postmoderne, posleratne i savremene književnosti. Počinjemo sa Francom Prešernom, titanom slovenačke i evropske romantičarske poezije, a završavamo Tomažom Šalamunom i Goranom Vojnovićem. Nekada kroz gradivo moramo da trčmo, ali studenti imaju priliku da izbliza posmatraju, kao kitove u akvarijumu, gibanje književnih epoha i talasanje uticaja jednih na druge autore, što je korisno & na druge oblasti primenjivo znanje.
U zimskom semestru bavimo se Modernom slovenačkom poezijom, a u letnjem prelazimo na Modernu slovenačku prozu. Pažljiviji radoznalci primetiće da se u drugom programu nalazi mali uljez u vidu drama Ivana Cankara (drame očigledno nisu prozna dela), titana br. 2 slovenačke i evropske književnosti. Naš kazan naša rakija — kako da govorimo o slovenačkoj književnosti bez KRALJA BETAJNOVE i SLUGU? Ova dela ujedno i preporučujem kao komplementarna našim tekućim zanimljivim vremenima.
Linkovi:
— Moderna slovenačka poezija materijali: https://www.dropbox.com/scl/fo/brgla7nzyvshp6b8g7vjv/ACBYVYZyR9-PlTfXL12MGRQ?rlkey=0snsvimcsc09l7sbz059zuskt&st=gidh0xol&dl=0
— Moderna slovenačka poezija YT predavanja: https://www.youtube.com/playlist?list=PLn_rzVdwlp2BX2aO4ssODzbCKU0S7MPom
— Moderna slovenačka proza materijali: https://www.dropbox.com/scl/fo/nurwvx5hpwur5kmv7dx9p/AOuaK8kM3eT67txv7TqbRpk?rlkey=7p32leqo90zsfmyvm3ulnyyna&st=yphni9xz&dl=0
— Moderna slovenačka proza YT predavanja: https://www.youtube.com/playlist?list=PLn_rzVdwlp2D6nlO6UAqzw-IYVfpRI1SF
YT predavanja su za ranije iteracije ovih kurseva, Slovenačku književnost 1 (Moderna slovenačka proza) i Slovenačku književnost 2 (Moderna slovenačka poezija).

2dec24, Međunarodni skup „Susret kultura / Encounter of Cultures 2024“ @ FFUNS, gde sam govorio o zbirci eksperimentalne poezije 67 MINUTA NAGLAS (1980) novosadske pesnikinje Judite Šalgo. Volim da zamišljam kako oči naših novih gostiju gledaju ovu zgradu i njen folklor. Podrška studentima.
Being born a woman is my awful tragedy. From the moment I was conceived I was doomed to sprout breasts and ovaries rather than penis and scrotum; to have my whole circle of action, thought and feeling rigidly circumscribed by my inescapable feminity. Yes, my consuming desire to mingle with road crews, sailors and soldiers, bar room regulars — to be a part of scene, anonomous, listening, recording — all is spoiled by the fact that I am a girl, a female always in danger of assault and battery. My consuming interest in men and their lives is often misconstrued as a desire to seduce them, or as an invitation to intimacy. Yet, God, I want to talk to everybody I can as deeply as I can. I want to be able to sleep in an open field, to travel west, to walk freely at night…
— Sylvia Plath, THE UNABRIDGED JOURNALS OF SYLVIA PLATH, ed. Karen V. Kuk, 2000, Faber and Faber.


Nakon letnje pauze, program o ženskoj književnosti „Naglas“ vraća se u KCVMC. Naredni događaj biće posvećen fascinantnoj kanadskoj pesnikinji En Karson (Anne Carson), jednoj od meni najomiljenijih autorki na svetu, a program će voditi izvanredne stvarateljke i književne radnice Snežana Nikolić @ — uz moju malenkost jedna od začetnica „Naglasa“ — i Dajana Milovanov.

Kao čitalac naginjem prozi, što će reći da količinski više čitam romane, priče i nefikciju, nego poeziju — pa mi je za čitanje pesničkih knjiga potrebno vremena da rekonfigurišem mozak za čitanje ciklusa, a ne poglavlja, i ne uđem u flow. Sa En Karson, koja pisanju pesničkih zbirki prilazi kao romanopisac, odmah mi je sve kliknulo. Njene knjige, iako raznolike, rasute i fragmentarne — svaki stvaralac isprva skicira svoja dela tako što u beležnicu zapisuje različite misli, citate, rečenice, fragmente, dnevničke zapise, opaske, tvitove, recepte, horoskope i ostale marginalije, a Karsonka kao da te svaštare objavljuje u integralnom obliku — elem, iako oblikom raznorodne, njene zbirke poezije objedinjene su snažnom zajedničkom pričom, temom ili konceptom, zbog čega izgledaju kao hipermoderni epsko-lirski projekti ili savremene poeme. Ti su središnji zapleti toliko sočni da mogu biti premise filmova: tu je priča o pesnikinjinom prvom, propalom braku (LEPOTA MUŽA, 2015, KCNS, prev. Bojana Vujin / THE BEAUTY OF THE HUSBAND, 2001), zatim retelling o antičkom čudovištu Gerionu (AUTOBIOGRAFIJA CRVENOG, 2021, KCNS, prev. Arijana Luburić Cvijanović & Igor Cvijanović / AUTOBIOGRAPHY OF RED, 1988), pa nastavak retellinga o čudovištu (CRVENI DOC>, 2023, KCNS, prev. Arijana Božović / RED DOC>, 2013) — ko još piše nastavak poput ALIENSA, TERMINATORA 2 ili KUMA 2, ali u poeziji? Za nekog drugog autora bi kao nemaštoviti blurb zvučalo da su istovremeno klasični poput mermerne biste i avangardni kao prdež u galeriji, ali En Karson je En Karson. Pre godinu dana, Snežana i ja smo „Naglas“ pokrenuli sa sledećim planom: neki događaji će biti posvećeni En Karson, a ostale ćemo smisliti usput. Toliko nas je opsedala, i srećom nastavlja da nas opseda. (Na slici: odlomak iz intervjua sa En Karson u The Paris Review, The Art of Poetry no. 88)
„Naglas“ posvećen stvaralaštvu En Karson, čije knjige trenutno sjajno prevodi i uređuje Kulturni centar Novog Sada, biće održan u ponedeljak 21okt24 u 18:00 u Digitalnom omladinskom centru, pod pokroviteljstvom Kulturnog centra Vojvodine „Miloš Crnjanski“. Program će, još jednom, voditi sjajne Snežana Nikolić i Dajana Milovanov. Vidimo se!