Blokada #1: Moderna slovenačka poezija & proza

FFUNS je u blokadi do ispunjenja studentskih zahteva; studentima sam na borbi zahvalan i ponosan sam na njih. Časova neće biti do daljnjeg, a pauzu u zvaničnom obrazovanju iskoristiću za propagandu neformalnog učenja tj. deljenje čitalačkih & nastavnih materijala. Pristup tim PDFovima već imaju moji polaznici, a možda će neki od tih kurseva studijskog programa Srpske književnosti@FFUNS biti privlačni studentima drugih godina, odseka, fakulteta, univerziteta; kao i đacima, odraslima, građanima, penzionerima i svim ostalim ljubiteljima celoživotnog obrazovanja. Ispita svakako nema, tako da se lektiri čovek može posvetiti natenane i isključivo za svoje uživanje.

Prvo ću ostaviti linkove za Modernu slovenačku poeziju i Modernu slovenačku prozu, izborne kurseve sa III godine. Program na ovim predmetima jedan mi je od najboljih silabusa na OAS. Razlog? Tokom samo jednog semestra čitaju se na ovim časovima dela iz poslednjih 150 godina varljivo male a zapravo vrlo bogate istorije slovenačke književnosti. Dok su ostali kursevi na OAS uglavnom posvećeni pojedinačnim književnim epohama, na Slovenačkoj čitamo stvaraoce iz: Romantizma, Realizma, Simbolizma, Modernizma, Ekspresionizma, Avangarde, Neoavangarde, Postmoderne, posleratne i savremene književnosti. Počinjemo sa Francom Prešernom, titanom slovenačke i evropske romantičarske poezije, a završavamo Tomažom Šalamunom i Goranom Vojnovićem. Nekada kroz gradivo moramo da trčmo, ali studenti imaju priliku da izbliza posmatraju, kao kitove u akvarijumu, gibanje književnih epoha i talasanje uticaja jednih na druge autore, što je korisno & na druge oblasti primenjivo znanje.

U zimskom semestru bavimo se Modernom slovenačkom poezijom, a u letnjem prelazimo na Modernu slovenačku prozu. Pažljiviji radoznalci primetiće da se u drugom programu nalazi mali uljez u vidu drama Ivana Cankara (drame očigledno nisu prozna dela), titana br. 2 slovenačke i evropske književnosti. Naš kazan naša rakija — kako da govorimo o slovenačkoj književnosti bez KRALJA BETAJNOVE i SLUGU? Ova dela ujedno i preporučujem kao komplementarna našim tekućim zanimljivim vremenima.

Linkovi:

— Moderna slovenačka poezija materijali: https://www.dropbox.com/scl/fo/brgla7nzyvshp6b8g7vjv/ACBYVYZyR9-PlTfXL12MGRQ?rlkey=0snsvimcsc09l7sbz059zuskt&st=gidh0xol&dl=0

— Moderna slovenačka poezija YT predavanja: https://www.youtube.com/playlist?list=PLn_rzVdwlp2BX2aO4ssODzbCKU0S7MPom

— Moderna slovenačka proza materijali: https://www.dropbox.com/scl/fo/nurwvx5hpwur5kmv7dx9p/AOuaK8kM3eT67txv7TqbRpk?rlkey=7p32leqo90zsfmyvm3ulnyyna&st=yphni9xz&dl=0

— Moderna slovenačka proza YT predavanja: https://www.youtube.com/playlist?list=PLn_rzVdwlp2D6nlO6UAqzw-IYVfpRI1SF

YT predavanja su za ranije iteracije ovih kurseva, Slovenačku književnost 1 (Moderna slovenačka proza) i Slovenačku književnost 2 (Moderna slovenačka poezija).

2dec24

2dec24, Međunarodni skup „Susret kultura / Encounter of Cultures 2024“ @ FFUNS, gde sam govorio o zbirci eksperimentalne poezije 67 MINUTA NAGLAS (1980) novosadske pesnikinje Judite Šalgo. Volim da zamišljam kako oči naših novih gostiju gledaju ovu zgradu i njen folklor. Podrška studentima.

Being born a woman is my awful tragedy. From the moment I was conceived I was doomed to sprout breasts and ovaries rather than penis and scrotum; to have my whole circle of action, thought and feeling rigidly circumscribed by my inescapable feminity. Yes, my consuming desire to mingle with road crews, sailors and soldiers, bar room regulars — to be a part of scene, anonomous, listening, recording — all is spoiled by the fact that I am a girl, a female always in danger of assault and battery. My consuming interest in men and their lives is often misconstrued as a desire to seduce them, or as an invitation to intimacy. Yet, God, I want to talk to everybody I can as deeply as I can. I want to be able to sleep in an open field, to travel west, to walk freely at night…

— Sylvia Plath, THE UNABRIDGED JOURNALS OF SYLVIA PLATH, ed. Karen V. Kuk, 2000, Faber and Faber.

NAGLAS: O stvaralaštvu En Karson (okt24)

Nakon letnje pauze, program o ženskoj književnosti „Naglas“ vraća se u KCVMC. Naredni događaj biće posvećen fascinantnoj kanadskoj pesnikinji En Karson (Anne Carson), jednoj od meni najomiljenijih autorki na svetu, a program će voditi izvanredne stvarateljke i književne radnice Snežana Nikolić @ — uz moju malenkost jedna od začetnica „Naglasa“ — i Dajana Milovanov.

Kao čitalac naginjem prozi, što će reći da količinski više čitam romane, priče i nefikciju, nego poeziju — pa mi je za čitanje pesničkih knjiga potrebno vremena da rekonfigurišem mozak za čitanje ciklusa, a ne poglavlja, i ne uđem u flow. Sa En Karson, koja pisanju pesničkih zbirki prilazi kao romanopisac, odmah mi je sve kliknulo. Njene knjige, iako raznolike, rasute i fragmentarne — svaki stvaralac isprva skicira svoja dela tako što u beležnicu zapisuje različite misli, citate, rečenice, fragmente, dnevničke zapise, opaske, tvitove, recepte, horoskope i ostale marginalije, a Karsonka kao da te svaštare objavljuje u integralnom obliku — elem, iako oblikom raznorodne, njene zbirke poezije objedinjene su snažnom zajedničkom pričom, temom ili konceptom, zbog čega izgledaju kao hipermoderni epsko-lirski projekti ili savremene poeme. Ti su središnji zapleti toliko sočni da mogu biti premise filmova: tu je priča o pesnikinjinom prvom, propalom braku (LEPOTA MUŽA, 2015, KCNS, prev. Bojana Vujin / THE BEAUTY OF THE HUSBAND, 2001), zatim retelling o antičkom čudovištu Gerionu (AUTOBIOGRAFIJA CRVENOG, 2021, KCNS, prev. Arijana Luburić Cvijanović & Igor Cvijanović / AUTOBIOGRAPHY OF RED, 1988), pa nastavak retellinga o čudovištu (CRVENI DOC>, 2023, KCNS, prev. Arijana Božović / RED DOC>, 2013) — ko još piše nastavak poput ALIENSA, TERMINATORA 2 ili KUMA 2, ali u poeziji? Za nekog drugog autora bi kao nemaštoviti blurb zvučalo da su istovremeno klasični poput mermerne biste i avangardni kao prdež u galeriji, ali En Karson je En Karson. Pre godinu dana, Snežana i ja smo „Naglas“ pokrenuli sa sledećim planom: neki događaji će biti posvećeni En Karson, a ostale ćemo smisliti usput. Toliko nas je opsedala, i srećom nastavlja da nas opseda. (Na slici: odlomak iz intervjua sa En Karson u The Paris Review, The Art of Poetry no. 88)

„Naglas“ posvećen stvaralaštvu En Karson, čije knjige trenutno sjajno prevodi i uređuje Kulturni centar Novog Sada, biće održan u ponedeljak 21okt24 u 18:00 u Digitalnom omladinskom centru, pod pokroviteljstvom Kulturnog centra Vojvodine „Miloš Crnjanski“. Program će, još jednom, voditi sjajne Snežana Nikolić i Dajana Milovanov. Vidimo se!

Magistrale, okt24: Brem Stoker, DRAKULA

DRAKULA Brema Stokera (Bram Stoker, DRACULA, 1897), tema našeg narednog čitalačkog kluba Magistrale, jeste sto trideset godina star roman pisan za nas arhaičnom tehnikom epistolarnog romana koji je i dalje jezovit za čitanje. Filmske i ostale kasnije adaptacije su grofa Drakulu uglavnom ublažavale i romantizovale; dodeljivali su mu se ljubavni podzapleti, pravednička pozadinska priča, kao i egzotičnost markantnog stranca. Što je daleko od istine. Izvorni grof Drakula infernalni je besmrtnik čije su inteligencija, snaga, moć i zloba nepojmljive smrtničkom razumu. U potpunosti je lišen empatije ili ma čega ljudskog; ljude uostalom smatra faktički stokom, zbog čega ih ne samo lovi, već se sa njima psihopatski poigrava. Drakula je čukunčukundeda slešer horora. Možda je najvernija njegova adaptacija NOSFERATU i njegovi derivati, odnosno vampirski monstrumi čija je unutrašnja grozota odražena i fizičkom izobličenošću.

Nije Drakula samo krvolok, već su njegovi činovi nasilja neprijatno slični seksualnom napastvovanju — čak i prema muškim likovima. (Drakulin najsličniji potomak u savremenim slešerima može biti falusoidni, penetrativni ksenomorf iz TUĐINA). Rasprostranjeno je čitanje DRAKULE kao sažetka strahova viktorijanskog doba. Drakula je stranac iz tamnih i varvarskih krajeva istočne Evrope, izvan granice civilizacije. On bira London, srce britanskog carstva, za svoje novo lovište. Njegovo postojanje opire se razumu prosvećenog čoveka XIX veka vođenog svetlom verom u nauku i logiku. A Drakulino erotizovano, grumersko nasilje sigurno je mučno i milenijumskim, a ne samo viktorijanskim čitaocima.

O DRAKULI ćemo na čitalačkom klubu pričati 23okt24 u 18:00 u Seminaru Odseka za srpsku književnost (339, treći sprat, odmah desno od lifta). Moderator će biti naš sjajni profesor Radoslav Eraković, predavač na predmetima književnosti XVIII i XIX veka i veliki ljubitelj horor filmova. Vidimo se!

Lavirinti i himere: O poetici srpske postmoderne proze (okt24)

U petak 18okt24 će se u organizaciji Kulturnog centra Vojvodine „Miloš Crnjanski“ održati u Digitalnom omladinskom centru GBNS skup LAVIRINTI I HIMERE: O POETICI SRPSKE POSTMODERNE PROZE. Ovo je novi u nizu projekata KCVMC posvećenim srpskoj eksperimentalnoj književnosti, i još jedan koji zajednički organizujemo Snežana Savkić  i ja nakon prošlogodišnjeg skupa o Mladoj srpskoj prozi, i ovogodišnje konferencije o srpskoj neoavangardnoj književnosti koju smo uređivali Sneža, Iva Tešić & ja uz ogromnu podršku našeg mentora, Gojka Tešića.

Elem LAVIRINTI I HIMERE. Skup je, kao i uvek u organizaciji KCVMC, otvoren za posetioce; obezbeđen je i direktni FB prenos. Predavači su izuzetni i uključuju neke od najvećih stručnjaka za našu postmodernu književnost, poput Save Damjanova (još jednog našeg mentora), Vladislave Gordić Petković i Ale Tatarenko (koja će nam se javiti iz Lavova). Snežana i ja ćemo izlagati o paratekstualnim eksperimentima u srpskoj postmodernoj prozi („paratekstovi“ su elementi knjige koje obično ne uređuju sami autori — predgovori, pogovori, komentari, uredničke napomene, prednje i zadnje korice, biografije autora, blurbovi itd. — osim ako u pitanju nisu nekonvencionalnom pisanju naklonjeni stvaraoci poput naših postmodernista), što je tema koja nam je oduvek bila zanimljiva i oko koje već duže vreme kopamo. Zbirka tekstova bi trebalo da bude objavljena do početka 2025. godine. Ilustracije na plakatima su iz sledećih knjiga: — Knjiga emblema ATALANTA FUGIENS, autor Michael Maier, 1617. — Studija o optičkim instrumentima OCULUS ARTIFICIALIS TELEDIOPTRICUS SIVE TELESCOPIUM, autor Johan Zahn, 1685.

 

Fellowship Novi Sad 2024

Ove nedelje (12–14sep24) u Novom Sadu održao se još jedan Fellowship namenjen upoznavanju stranih izdavača i agenata sa srpskom književnom proizvodnjom. Snežana Savkić i ja ponovo smo bili počastvovani prilikom da tokom 72h programa upoznamo drage goste sa savremenom scenom i ponekim klasikom čija prevodilačka prava možda još nisu otkupljena. Upite zainteresovanih izdavača na Fellowshipu nikada ne možemo da predvidimo. Sneža & ja trudimo se da naše uvodno predavanje od tridesetak minuta — dajdžestovana istorija moderne srpske književnosti od Crnjanskog do Bastašićke — bude dobra inspiracija za dalji dijalog i potpitanja. Pre dve godine, najviše je zanimanja vladalo za srpsku krimi prozu. U središtu pažnje feloušipovaca 2023. bila je srpska ženska književnost — naročito transgresivne autorke poput Judite Šalgo ili Ljubice Arsić. Ovoga puta pomama je vladala za dečijom književnošću, te delima o vampirima. Do nas nažalost ne stižu podaci o tome da li smo uspeli da prodamo nekog autora ili autorku, ali srce mi ove hladne i kišne večeri greje, osim Dormeo papuča, misao da će neki od inostranih agenata, makar iz radoznalosti, imati divno iskustvo čitanja Jasminke Petrović, Ivane Nešić, Mirjane Novaković ili „Ježeve kućice“ po prvi put.

Književna fantastika, temat o Stivenu Kingu: Death phobia

Pre nekoliko nedelja (29avg24) održana je u Kući kralja Petra @ Beograd promocija novog broja Književne fantastike posvećenog stvaralaštvu Stivena Kinga. Imao sam zadovoljstvo da učestvujem u razgovoru i kažem koju reč o svom tekstu „Death phobia: Smrt i umiranje u GROBLJU KUĆNIH LJUBIMACA“. Zahvalan sam sjajnom Dragoljubu Igrošancu, uredniku KF i Art Anime, na pozivu da učestvujem u tematu & prilici da sa publikom popričam o svom omiljenom romanu Stivena Kinga.

Kada čovek razmisli, horor žanr ispadne sublimacija mnogo čega iskonskog u ljudskom iskustvu. Istražujući o Kingu, stravi i smrti, naleteo sam na rad (Thurston 2019, „The Face of the Beast: Bestial Descriptions and Psychological Response in Horror Literature“) čije mi uvodne reči još odzvanjaju u glavi: da su horor priče o monstrumima, baucima, beštijama, đavolima i ubicama prepričavanja našeg neandertalskog straha od velikih, nadmoćnih, nemoguće jakih grabljivaca sa kojima nema pregovaranja ili moljenja, već samo bega. Sabljozubi tigrovi, Majkl Majers i ksenomorf iz TUĐINA deo su iste predatorske dinastije.

Još dublje silazeći, horor žanr je onda kristalizacija — straha od smrti. To je najstarija književna tema na svetu. Zaplet u epu od Gilgamešu nastaje, setimo se, kada naslovnom junaku umre najbolji prijatelj Enkidu, nakon čega Gilgameš prvi put u životu postaje užasnuto svestan i svoje smrtnosti, što ga natera na prvi Quest — potragu za Utnapištimovom biljkom besmrtnosti — zapisan ljudskim pismom. Horor priče o duhovima priče su o smrti kao konačnoj klapni nakon koje više nema odlaganja, prokrastinacije, „ima vremena“ i „doći će na red“; priče su to o strahu da ćemo svet napustiti bez druge šanse, bez prilike za ispravku, bez revanša u gostima, bez popravnog ispita, nerašćišćenih poslova, emotivno dužni ili drugima ili sebi. Horor priče o čudovištima govore o nešto prizemnijem, ali ništa manje jezovitijem strahu od nasilne smrti, čerečenja, deformacije, penetracije, sakaćenja i ekstremno bolne telesne dezintegracije. Nije strah od smrti uvek duševan: kako kaže Edgar Moren u ČOVEKU I SMRTI (1981, BIGZ), svaka kultura na svetu ima običaj sličan našem pomenu od četdeset dana posle smrti — to jest imaju identičan vremenski okvir odvanja počasti od ~mesec dana nakon odlaska pokojnika — jer je toliko vremena otprilike potrebno za raspadanje leša. Ljudi se smrti boje metafizički, a boje se i njene grozomornosti.

Roman GROBLJE KUĆNIH LJUBIMACA nema klasičnog bad guya. Glavni zločinac u Kingovom romanu je sama bojazan od smrti zbog koje, kao u antičkoj tragediji, likovi oholo srljaju sami u svoju propast. GKP je prava mala antoropološka enciklopedijica naših fobija od smrti — psiholoških, fizičkih, metafizičkih, dečijih, odraslih, filozofskih, pragmatičnih — zbog čega je ovo zbilja jedno od najjezovitijih dela u žanru.

Letnja škola 2024

Bilo mi je veliko zadovoljstvo da ovog leta (29jul24) budem jedan od predavača na Međunarodnoj letnjoj školi srpskog jezika, kulture i istorije @ FFUNS, gde sam pričao o srpskoj eksperimentalnoj književnosti. Sjajan provod za mene & briljantni polaznici sa kojima je bilo uživanje razmenjivati utiske o Paviću, J. Šalgo, Marku Danijelevskom i crtaću НУ, ПОГОДИ.

.ppt prezentacija (na ENG): https://mega.nz/file/mMxkzYQZ#M6hbgVYC1S08vfzmXJiEdB6fcoEtfQD3LTNL5rWhPBk